posté le 22-01-2011 à 13:13:52
Hoće li Azija slijediti Latinsku Ameriku po pitanju Palestine?
U posljednje vrijeme pitanje priznavanja Palestine kao samostalne države više se ne šapuće u diplomatskim krugovima. Nedavno postavljena zastava Palestine u Washingtonu znatno je uzdrmala i američku javnost, probudivši cionističke duhove Kongresa.
Sa sedam zemalja Latinske Amerike koje su formalno priznale Palestinu kao samostalnu državu u krugovima UN lebdi jedno jako značajno pitanje; da li će njen primjer slijediti Azija i Afrika?
"To je odluka pojedinih zemalja koja je donešena u njihovim glavnim gradovima" kaže jedan diplomata iz UN, koji je također odbacio bilo kakvu mogućnost kolektivne odluke regionalnih ili drugih snaga bloka poput Pokreta nesvrstanih (NAM) ili Afričke Unije (AU).
Ali ipak, očekuje se da inicijativa Latinske Amerike samo rastjerava maglu i da će se uskoro povećati spisak onih koji će se i zvanično osmjeliti da priznaju postojanje i integritet Palestine kao države.
Kako su nedavno najavili iz Palestinske samouprave (PA) oni do septembra ove godine očekuju da Palestina bude i zvanično priznata kako od EU tako i od UN-a i SAD-a. Mahmud Abbas ulaže maksimalno sve napore da ispuni obećanje dato 2008. da će do septembra 2011. Palestina u međunarodnim krugovima biti zvanično priznata i to po granicama iz 1967. Uspjeh i trud mu se ne mogu negirati, već su znatno vidljivi, i opet je aktulizirano pitanje.
Potez predvođen brazilskim predsjednikom Luis Inacio Lula da Silvom koji je još 3. decembra priznao Palestinu; pokrenuo je lavinu koja se neće tako lahko zaustaviti uprkos dosadnom - upornom cionističkom lobiju. De Silvina odluka uslijedila je nakon poziva palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koji je bio normalno frustriran beskompromisnošću Izraela i prekidom mirovnih pregovora na Bliskom Istoku.
Brazil su slijedile i druge latinoameričke zemlje: Argentina, Bolivija, Čile, Ekvador, Urugvaj i Venecuela. Prema diplomatskim izvorima, Peru i Pragvaj će krenuti stopama velike sedmorke. A kako najavljuju i palestinski izvori uslijedit će i priznanje od Dominikanske Republike, i evropskih zemalja.
Phyllis Bennis, direktorka Projekta nove internacionalizacije vašingtonskog insitituta za političke nauke izjavila je za IPS da nedavne najave su vrlo važan pokazatelj sve većeg angažmana Latinske Amerike u pitanjima vezanim za izraelsku okupaciju i Bliski istok.
Ona je izjavila kako nijedna od ovih zemalja nije bila među 100-ak zemalja koje su priznale postojanje Palestine kao države, nakon Deklaracije o nezavisnosti iz 1988.
"I većina od njih je u to vrijeme još uvijek bila pod upravom ili vojne diktature koju je podupirala SAD ili neoliberalno diktatorskih vlada koje su još uvijek zavisile od Washingtona".
Mouin Rabbani, dopisnik Middle East Reporta, baziranog u Washintonu, je izjavio da se potez priznavanja Palestine od strane zemalja Latinske Amerike mora prvobitno shvatiti u kontekstu sve većeg nepovjerenja prema diplomatiji međunarodne zajednice koju vodi na Bliskom istoku, naravno predvođene SAD-om.
"Tokom posljednih decenija", dodaje on, "zemlje Latinske Amerike su postale nezavisni i pouzdani sudionici na svjetskoj sceni, što je povećalo napetost između njih i Washingtona, a da to ovi najnoviji potezi odražavaju". Bennis je također istakla da je potez Brazila naročito važan, s obzirom na trenutnu poziciju koju ima u Vijeću sigurnosti kao nestalna članica.
"Spremnost Brazila da konfrontira politici SAD-a na Bliskom istoku bila je očigledna od ranije - od kada se pridužio Turskoj oko potencijalnog dogovora s Iranom o nukleranom pitanju, i uz novog predsjednika (Dilmu Rousseff) žele dokazati nezavisnost", dodaje Bennisica.
Prisutnost Brazila, Argentine i naročito Čilea na ovom spisku također pruža izvjesnu vrstu političkog pokrića za manje, ali znatno lijevičarski orijentirane vlade Ekvadora, Urugvaja, Bolivije i Venecuele, koje bi se drugačije suočile s međunarodnim (čitaj SAD) pritiskom, kao i rizikom da imaju znatno manje utjecaja, nastavlja Bennisica.
Rabbani tvrdi da je dodatni razlog što zemlje Latinske Amerike preuzimaju vođstvo po ovom pitanju prije nego zemlje Azije ili Afrike stoji u tome što su do nedavno, prije njihove demokratizacije, bile čvrsto kontrolirane od strane SAD-a i Izraela. Postojale su čvrste veze između Izraela i različitih terorističkih režima koji su vladali Latinskom Amerikom u prethodnim decenijama.
Dok je većina azijskih i afričkih zemalja priznala Palestinu još od kad je PLO proglasio nezavisnost 1988, gotovo nijedna latinoamerička država to nije učinila. To znači da će relativno mali broj azijskih ili afričkih zemalja to sada uraditi jer su oni već priznali nezavisnost Palestine.
"S obzirom na uske veze između SAD i Izraela u proteklim decenijam, ne bi bih očekivao da igraju aktivnu ulogu u naporima da se pitanje skrbništva nad Palestinoom prenese sa SAD na UN", priznaje Rabbani.
Jedina iznimka, ističe on, bile bi određene ključne države poput Južne Afrike, koja je do kraha aparthejda bila najvažniji afrički saveznik Izraela."
"Zanimljivo je opažanje da trenutno, na nivou autokracije i diktature u državama Trećeg svijeta, uključujući arapske države
"To je zanimljivo opažanje da se danas autokracija i diktature država Trećeg svijeta - uključujući arapske države - nastoje ostvariti što bliže odnose s Izraelom", kaže Rabbani. "Mislim da će se fokus na priznavanje Palestine u narednim mjesecima preseliti u Evropu".
Da li će EU i evropske države nastaviti da privatno jecaju kako SAD gura Bliski istok u ponor, dok odbijaju da preispitaju svoje politike ili će početi da djeluju autonomnije?", pita se on.
Ključno pitanje, dodaje Rabbani, nije da li će prepoznati tobožnju državu Palestinu, nego hoće li početi da hapse i prekinu s raznim oblicima podrške izraelskim kompanijama u okupiranim područjima i naseljima koja su ilegalna ne samo po međunarodnoom pravu već i prema tumačenju međunarodnog prava EU. Drugim riječima hoće li Evropa početi pridodaje važnost ponašanju Izraela, ili će nastaviti da mu daje neograničeni imunitet pod izgovorom partnerstva s Washingtonom", zaključuje Rabbani.
Source :
IslamBosna.ba, le 21 janvier 2011.